Sažetak | Cilj istraživanja u mom diplomskom radu jest osvijestiti važnost mitologije, bajki i religijskih tema u motivima za likovno izražavanje. U prvom se poglavlju Nastanak, svrha i važnost mitologije i religije, istražuje nastanak, uloga i važnost mitologije u drevnim zajednicama i mladim civiliziranim društvima. U poglavlju je naglasak na razvoju čovjekove svijesti pod utjecajem životnih uvjeta i okolnosti. Istraživanje se kreće kroz potpoglavlja koja prate kronološki slijed od razdoblja paleolitika ( od oko 30 000 god. pr. Kr.), pa sve do uspostave i širenja kršćanstva. Pretpostavka o nastanku i ulozi mitova, u razdoblju paleolitika i neolitika, izvodi se na temelju istraživanja suvremenih primitivnih plemena koja i danas žive svoje mitove, te na temelju prapovijesnih artefakata koji upućuju na prakticiranje magije i rituala. S obzirom na čovjekov način života u kamenom dobu - lovac, sakupljač, ratar, te na temelju prapovijesnih artefakata, izvodi se zaključak o postojanju i prakticiranju inicijacijskih rituala, prakticiranju magije, te postojanju kulta božice, vezan uz plodnost. Preispitivanje uloge i važnosti mitova u razdoblju pojave mladih civilizacija (od oko 4000 god. pr. Kr.), vezano je uz kozmogonijske mitove i mitove o podrijetlu. Na temelju istraživanja običaja u suvremenim primitivnim zajednicama, stvara se uvid u smisao obredne funkcije tih mitova, a koja je vezana uz fiziološku i psihološku terapeutsku djelotvornost. Potom se u radu prate promjene religijske koncepcije od 800. god. pr. Kr., s naglaskom na području grčko - rimskog svijeta, izazvane jačanjem racionalističke svijesti. Rad prati pojavu i karakter novih mitova, te nastanak sinkretističkih religijskih kultova tzv. religija misterija. Zatim se istraživanje nastavlja na pojavu i razvoj kršćanstva, kroz preispitivanje utjecaja mita na tu religiju. U drugom se poglavlju, pod nazivom Novo čitanje drevnog - skriveno u mitu, uglavnom kroz prizmu jungovske psihologije i prosvjetljujuće spoznaje istraživača mitova J. Campbella, vršim interpretaciju nekoliko drevnih mitova. U interpretaciji pokušavam razotkriti psihološke i duhovne aspekte skrivene u mitovima, te ih povezati sa suvremenim civiliziranim čovjekom i društvom u cjelini. Treće poglavlje Mitološki i religijski motivi u likovnoj umjetnosti, započinje sažetim pregledom mezopotamske, egipatske, grčke i rimske umjetnosti, u kojem se analizira uloga mitološko - religijskih motiva na primjerima umjetničkih tvorevina. Potom se u poglavlju, na primjerima ranokršćanske likovne umjetnosti, istražuje psihološki simbolizam kruga i životinje. Isto poglavlje prati i pregled mitoloških motiva u europskoj umjetnosti od vremena kasne antike, pa sve do danas, istražujući funkciju mita na primjerima značajnih likovnih dijela. Četvrto poglavlje Umjetničke bajke, obuhvaća kratak povijesni pregled svjetske i hrvatske umjetničke bajke, te istražuje njihovu važnost kroz psihološku prizmu značajne jungovske psihologinje i znanstvenice Marie-Louise von Franz. U ovom poglavlju, navode se dva djela suvremene umjetnosti čiji su autori bili inspirirana bajkama. U petom poglavlju pod nazivom Važnost mitologije, bajki i religijskih tema u dječjem likovnom izražavanju, istražuje se stereotipno, šablonsko likovno izražavanje djece, koje upućuje i upozorava na djetetovo šablonsko ponašanje. U poglavlju se istražuje potencijalna opasnost takvog djetetovog ponašanja, kroz termine jungovske psihologije Persona i Jastvo. Lijek za djetetovo šablonsko ponašanje, Huzjak (2003.), vidi u preventivnom djelovanju na djetetovo Nesvjesno. Kroz istraživanje u ovom diplomskom radu, uviđa se, kako upravo mitologija, bajke i religijske teme mogu otvoriti put ka Nesvjesnom. |